Kada bi kibernetički kriminal bio gospodarstvo bio bi globalno rangiran kao treće gospodarstvo svijeta, a troškovi bi mogli doseći 9,5 bilijuna dolara godišnje
Vlade diljem svijeta treća su najčešća meta napada državnih aktera, zbog čega je kibernetička sigurnost postala glavni prioritet. Pitanje je jesu li vlade spremne oduprijeti se sljedećem valu napada.
Ransomware, napadi na identitet i druge kibernetičke prijetnje ugrožavaju nacionalnu sigurnost, povjerenje javnosti i ključnu infrastrukturu. Kako bi se suočile s tim prijetnjama vlade moraju brzo djelovati na jačanju svoje sigurnosne pozicije te koristiti umjetnu inteligenciju za izgradnju otpornosti na rastuće kibernetičke prijetnje radi zaštite građana i ključnih podataka.
Samo tijekom prošle godine Microsoft je detektirao više od 600 milijuna kibernetičkih napada koji su svakodnevno ciljali korisnike, uključujući javne entitete i kritičnu infrastrukturu. Nedavno Microsoft Digital Defense izvješće ističe da kibernetički napadi postaju sve sofisticiraniji, naročito kada je riječ o napadima usmjerenima protiv vlada i ključnih sektora poput zdravstva, energetike i financija.
Kako geopolitičke napetosti rastu razvijaju se i metode kibernetičkih napada, izlažući vladine entitete sve većem riziku. Primjerice, u samo tri godine, napadi na lozinke su narasli s 572 napada u sekundi na više od 7000 napada u sekundi.
Prema predviđanjima IDC-a, do 2027. godine čak 95% zemalja doživjet će veliki kibernetički napad koji će uzrokovati akteri koji koriste generativnu umjetnu inteligenciju. Prema istom izvješću, samo 30% zemalja bit će dovoljno otporno da spriječi značajne poremećaje i proboje.
Kako rastu rizici na području kibernetičke sigurnosti raste i potencijal umjetne inteligencije da pomogne u ublažavanju tih prijetnji. Na primjer, tijekom rata u Ukrajini javni oblak pokretan umjetnom inteligencijom odigrao je ključnu ulogu u zaštiti vladinih sustava od kibernetičkih napada.
AI alati omogućili su ukrajinskim vlastima da brzo otkriju i reagiraju na prijetnje, osiguravajući nastavak rada ključnih usluga čak i tijekom intenzivnih napada. Upravo ovo otkrivanje prijetnji u stvarnom vremenu i brza reakcija razlog su zašto umjetna inteligencija mijenja pravila igre za kibernetičku sigurnost.
U Albaniji je masivni kibernetički napad koji su podržali iranski hakeri ciljao ključne vladine sustave. U suradnji s Microsoftom, američkim FBI-jem i albanskim stručnjacima za kibernetičku sigurnost zemlja je uspješno obranila svoju infrastrukturu i započela graditi jaču obranu. Ovo partnerstvo između vlada i privatnih kompanija naglašava ključnu potrebu za suradnjom u rješavanju izazova kibernetičke sigurnosti.
Sustavi pokretani umjetnom inteligencijom mogu obraditi goleme količine podataka u stvarnom vremenu, identificirajući anomalije i ranjivosti koje bi bilo teško otkriti ručno. Automatizacija omogućuje prioritetno rješavanje incidenata, oslobađajući vrijeme stručnjacima za kibernetičku sigurnost da se usredotoče na složenije probleme.
Troškovi kibernetičkih napada vrtoglavo rastu. U 2024. godini 34% državnih i lokalnih vladinih organizacija prijavilo je napade ransomwareom, što je značajan pad u odnosu na 69% iz 2023. godine. Međutim, troškovi oporavka su se udvostručili, dosegnuvši prosječno 2,83 milijuna dolara po napadu.
Kibernetički napadi na vladine institucije ne uzrokuju samo financijske gubitke već mogu imati potencijalno katastrofalne posljedice po nacionalnu sigurnost, povjerenje građana i ključnu infrastrukturu. Ako su digitalni sustavi o kojima građani ovise kompromitirani to može dovesti do ozbiljnih prekida u pružanju usluga koje utječu na svakodnevni život.
Ratko Mutavdžić, direktor za javni sektor za Europu, Bliski Istok i Afriku u Microsoftu, komentirao je:
„Put ka osiguravanju digitalnih vladinih usluga je jasan – umjetna inteligencija mora biti središnji dio svake strategije kibernetičke sigurnosti. Vlade trebaju prioritizirati ulaganja u sigurnosna rješenja pokretana umjetnom inteligencijom, ne samo kako bi se obranile od napada, već i kako bi reagirale u stvarnom vremenu i osigurale otpornost u slučaju kibernetičkih napada. Taj pristup dodatno naglašava NIS2 Direktiva Europske unije, koja podiže standarde kibernetičke sigurnosti zahtijevajući poboljšano izvještavanje o incidentima, stroži nadzor nad lancem opskrbe i veću odgovornost upravnih odbora. Kombinacija integracije umjetne inteligencije i usklađenosti s regulativama ojačat će otpornost digitalnih vladinih usluga, omogućujući im da se odupru i brzo oporave od kibernetičkih prijetnji.”