Prošle je godine u prometnim nesrećama u Europskoj uniji poginulo oko 19 800 osoba, što je blago smanjenje od 3 % u odnosu na 2023.
Europska komisija je objavila preliminarne podatke o smrtnim slučajevima na cestama za 2024. Oko 19.800 ljudi poginulo je prošle godine u prometnim nesrećama u EU-u, što je blagi pad od 3% u usporedbi s 2023.
To je jednako 600 izgubljenih života manje. Čak i ako se broj smrtnih slučajeva na cestama 2024. znatno smanjio nego 2023., opći tempo poboljšanja i dalje je prespor, a većina država članica nije na dobrom putu da ostvari cilj EU-a da se broj smrtnih slučajeva na cestama prepolovi do 2030.
Kako bi ojačala svoju predanost sigurnosti na cestama, Komisija je u ožujku 2023. predstavila paket prijedloga za poboljšanje sigurnosti na cestama, uključujući ažurirane zahtjeve za vozačke dozvole i prekograničnu provedbu te će uskoro donijeti novo zakonodavstvo o tehničkoj ispravnosti kako bi se smanjila nesigurna vozila na cestama EU-a.
Tijekom posljednjih pet godina u Grčkoj, Španjolskoj, Francuskoj i Italiji zabilježen je tek skroman pad broja smrtnih slučajeva na cestama dok su Irska i Estonija zabilježile porast, iako su godišnje fluktuacije u manjim zemljama obično izraženije. S druge strane, Bugarska, Danska, Litva, Poljska i Slovenija ostvaruju znatan napredak prema cilju smanjenja od 50 %.
Švedska i Danska i dalje su najsigurnije zemlje u pogledu sigurnosti na cestama, s niskim stopama smrtnosti od 20 odnosno 24 smrtna slučaja na milijun stanovnika. U međuvremenu su Rumunjska (77/milijuna) i Bugarska (74/milijuna), koje i dalje imaju neke od najviših stopa smrtnih slučajeva, ostvarile znatan napredak u smanjenju broja smrtnih slučajeva na cestama, s padom od više od 20 % od 2019.
Prosjek EU-a je 44 smrtna slučaja na milijun stanovnika (u 2024.) dok je u 2023. bio 46 poginulih osoba na milijun stanovnika. Hrvatska je u 2023. imala 71 poginulu osobu dok je u prošloj godini bilo 62 poginule osobe u prometu na milijun stanovnika. Susjedna Slovenija je u 2023. imala 39 poginulih osoba dok je u 2024. bilo 32 poginulih.
Najveći rizik i dalje predstavljaju ruralne ceste, s 52 % smrtnih slučajeva na tim cestama. Većina smrtnih slučajeva na cestama (77 %) odnosi se na muškarce dok su starije odrasle osobe (65+) i mladi (18-24) posebno nezaštićeni sudionici u cestovnom prometu.
Kad je riječ o vrsti sudionika u cestovnom prometu, putnici u automobilima imaju najveći udio smrtnih slučajeva, a slijede ih motociklisti (20 %), pješaci (18 %) i biciklisti (10 %). Ranjivi sudionici u cestovnom prometu, uključujući pješake, bicikliste i motocikliste, čine gotovo 70 % smrtnih slučajeva u gradovima, što naglašava hitnu potrebu za poboljšanim sigurnosnim mjerama kako bi ih se zaštitilo.
EU je 2018. postavio cilj smanjenja broja smrtnih slučajeva na cestama za 50 %, a prvi put i teških ozljeda, do 2030. To je utvrđeno u Komisijinu Strateškom akcijskom planu za sigurnost na cestama i okviru politike EU-a za sigurnost nacestama za razdoblje 2021.–2030., u kojima su utvrđeni i planovi za sigurnost na cestama čiji je cilj nulta stopa smrtnih slučajeva na cestama do 2050. („vizija nula”).
