Datum otvaranja centra još nije poznat, a do kraja 2024. godine na njega je bilo povezano više od 100 semafora
Postoji li rješenje za velike hrvatske gradove i nesnosne prometne gužve? Gradovi su sve više pod udarom automobila na prometnicama. Mogu li aktualne strategije riješiti problem gužvi ili rješenje ne postoji, s obzirom na povećanje broja vozila?
Rješenja za prometne izazove s kojima se gradovi u Hrvatskoj suočavaju je tranzicija prema održivim oblicima prometa, prvenstveno javnom prijevozu i drugim oblicima održive mobilnosti, kažu iz Službe za informiranje i medije Grada Zagreba.
Taj proces, iako složen, istovremeno predstavlja ključni izazov i potencijalno rješenje za postojeće prometne probleme, pružajući priliku za smanjenje zagađenja, prometnih gužvi i povećanje kvalitete života građana.
Rješavanje problema prometnih gužvi u velikim hrvatskim gradovima zahtijeva sveobuhvatan pristup koji uključuje modernizaciju infrastrukture, bolje urbanističko planiranje i promjenu navika građana.
Ključ leži u razvoju učinkovitog, ekološki prihvatljivog i financijski pristupačnog sustava javnog prijevoza, koji može biti dostojna alternativa korištenju osobnih automobila. Paralelno, važno je ulagati u biciklističke i pješačke staze kako bi se potaknulo građane na izbor održivih načina kretanja.
Tehnologija ima ključnu ulogu u ovom procesu kroz implementaciju pametnih prometnih sustava, digitalnih aplikacija za upravljanje prijevozom i učinkovitije upravljanje parkiralištima. U Zagrebu je poseban fokus stavljen na uvođenje naprednih tehnologija za prometno upravljanje.
U sklopu tog nastojanja razvijen je i javnosti predstavljen projekt Centra za upravljanje prometom, čije se potpuno operativno otvaranje očekuje u prvoj polovici 2025. godine. Trenutačno je Centar aktivan u softverskom obliku te je do kraja 2024. godine na njega povezano više od 100 semafora.
Povezivanje semafora s Centrom za upravljanje prometom donosi niz prednosti. Zahvaljujući sustavu koji prilagođava svjetlosne signale u realnom vremenu promet na raskrižjima postaje protočniji, smanjuje se vrijeme čekanja, što rezultira nižim emisijama štetnih plinova i manjom bukom.
Ovaj projekt dio je šire strategije unaprjeđenja javnog gradskog prijevoza, pri čemu Centar daje prednost tramvajima kako bi javni prijevoz postao učinkovitiji i privlačniji građanima. To je ključni korak prema uspostavi održivog prometnog sustava.
Grad Zagreb planira nastaviti s ovim projektom tijekom 2025. godine, s ciljem povezivanja dodatnih 100 semafora. Time bi čak 40% gradske semaforske mreže, odnosno ukupno 200 uređaja, bilo integrirano u Centar za upravljanje prometom.
No, infrastrukturni projekti nisu dovoljni. Kombinacija tehnoloških inovacija, infrastrukturnih poboljšanja i promjena u ponašanju može značajno smanjiti prometne gužve te unaprijediti kvalitetu života u urbanim sredinama.
Gužve stvaraju korisnici taksija
U prometu je sve više korisnika taksija koji za lokaciju preuzimanja i izlaska iz vozila biraju mjesto koje vrlo često blokira promet (netom kod semafora, na avenijama, zelenim valovima). Jesu li i oni razlog sve većih gužvi te koliko konkretno mjesta u gradovima imaju taksi vozila, s obzirom na povećani broj vozila u posljednjim godinama?
Iz Grada Zagreba kažu kako taksi vozila, uz ostale sudionike u prometu, posljednjih godina doprinose prometnim gužvama. Naime, višestrukim porastom njihovog broja na gradskim ulicama, gdje građanima nude pristupačniji prijevoz u odnosu na razdoblje od prije 10, 15 i više godina, došlo je do situacije u kojoj gotovo u svakom trenutku neko taxi vozilo usporava ili blokira promet, čekajući na ulazak ili izlazak putnika.
Zamjetno je i usporavanje tramvajskog prometa na dijelovima prometne mreže gdje, zbog većeg broja taxi vozila i drugih automobila koji se kreću „žutim trakama“ prvenstveno namijenjenim za javni prijevoz, dolazi do smanjenja brzine, redovitosti i pouzdanosti tramvajskih linija.
Uspostava tzv. “Kiss and Ride” zona, namijenjenih brzom preuzimanju i iskrcavanju putnika, na pojedinim bi lokacijama, osobito u središnjem dijelu grada, mogla djelomično ublažiti ovaj problem.
Zabrana prometovanja određenim skupinama vozila
Postavlja se pitanje možemo li u budućnosti u centrima gradova očekivati zabranu prometovanja određenim skupinama vozila, a iz Grada Zagreba kažu kako gradovima nije primarni cilj zabrana prometa određenim skupinama vozila već prenamjena prostora kako bi se potaknuo razvoj održivih oblika prijevoza.
Fokus je na stvaranju moderne infrastrukture koja podržava pješačenje, bicikliranje, javni prijevoz te ekološki prihvatljive oblike kretanja, čime se poboljšava kvaliteta života građana i smanjuje negativan utjecaj prometa na okoliš.
Uz to, kako bi se dodatno smanjilo zagađenje zraka i buka moguće su mjere poput ograničavanja prometovanja vozila s visokim emisijama štetnih plinova u određenim gradskim zonama, posebno u središtima gradova.
Takve inicijative već su zaživjele u mnogim europskim gradovima kroz uvođenje niskougljičnih zona (low-emission zones), gdje pristup imaju samo vozila koja zadovoljavaju stroge ekološke standarde. Ove promjene usko su povezane s razvojem alternativnih oblika prijevoza, uključujući biciklističke staze, pješačke zone, unapređenje javnog prijevoza i inovativne prometne zone poput “Kiss and Ride”.
Građanima se time nudi praktičniji, ekonomičniji i održiviji način kretanja, smanjujući potrebu za korištenjem osobnih automobila. Cilj ovih promjena nije uvođenje ograničenja već transformacija gradskih središta u prostore prilagođene ljudima, s naglaskom na zdravlje, čistoću zraka i ugodniju svakodnevicu.
Grad Zagreb se aktivno uključio u ovu tranziciju kroz projekte poput modernizacije prometne infrastrukture, povećanja broja pješačkih zona te razvoja sustava javnog prijevoza, čime postavlja temelje za održiviju budućnost.
Gužve u manjim gradovima
I dok su veliki hrvatski gradovi na udaru prometnih gužvi manji gradovi u Hrvatskoj još uvijek ne pate od izraženih prometnih problema kakvi su prisutni u većim urbanim sredinama, no izuzetak čine turistički gradovi koji tijekom sezone bilježe naglo povećanje broja vozila i prometnih zagušenja.
U takvim slučajevima prometna infrastruktura malih gradova često nije prilagođena velikim protocima vozila, što može dovesti do gužvi i otežanog kretanja, posebno u centrima ili uz popularne turističke atrakcije.
Ključna zadaća u malim gradovima je planiranje i razvoj prometnih sustava koji osiguravaju povezanost, protočnost i održivost, uz očuvanje kvalitete života lokalnog stanovništva. Osiguravanje brze, učestale i pouzdane veze putem javnog prijevoza prema većim centrima od presudne je važnosti kako bi se smanjila ovisnost o osobnim automobilima. To uključuje razvoj sustava autobusnog ili željezničkog prijevoza koji omogućuje jednostavno i efikasno kretanje između malih i velikih gradova.
Tko sve stvara prometne gužve?
Uz vozače koji s vozilom idu na posao te taksi vozila na zagrebačkoj gradskoj prometnoj mreži prisutan je veliki broj vozila koja se koriste za dostavu hrane i manjih potrepština koja također svako malo negdje usporavaju ili blokiraju promet pa zatim vozila opskrbe brojnih dućana, ugostiteljskih i drugih objekta.
To nas ponovo dovodi do činjenice da gradske prometnice jednostavno ne mogu prihvatiti toliku količinu vozila te da je ključni smjer prema održivoj urbanoj mobilnosti, uspostava što učinkovitijeg javnog gradskog prijevoza putnika.
Hoće li problem riješiti dijeljeni prijevoz autonomnim vozilima?
Od autonomnih vozila ne očekuje se smanjenje prometnih gužvi. I autonomna vozila su vozila sličnih dimenzija kao i osobna vozila koja se kreću istim prometnicama. Promjena načina korištenja vozila od osobnog posjedovanja prema korištenju dijeljenje usluge kao što su taksiji ili dijeljena autonomna vozila uvelike će smanjiti potrebu za parkingom u cijelome gradu, ali neće značajnije smanjiti prometne gužve.
Iako se od autonomnih vozila puno očekuje, do konačne prisutnosti na našim prometnicama te masovne proizvodnje i korištenja tek treba proći još dosta vremena što je preduvjet za objektivno sagledavanje i ocjenu njihovog učinka.
Dinamičko upravljanje prometom
U Zagrebu se na nekoliko lokacija planira uvesti dinamičko upravljanje prometom. To predstavlja jednu od najučinkovitijih mjera za optimizaciju iskorištavanja postojećih prometnih površina i prilagodbu prometa potrebama u različitim vremenskim intervalima.
Njegova ključna prednost leži u fleksibilnosti – omogućuje prilagodbu prometnih pravaca i kapaciteta u skladu s prometnim vrhuncima, primjerice jutarnjim ili popodnevnim satima, čime se povećava protočnost i smanjuju se zastoji.
Jedan od primjera primjene dinamičkog upravljanja prometom u praksi je zagrebački podvožnjak Dubravica, gdje je uspostavljen sustav naizmjeničnog jednosmjernog prometa. Promet se od 0:00 do 14:00 sati odvija u smjeru sjever-jug dok od 14:00 do 24:00 sata funkcionira u smjeru jug-sjever. Dinamička prometna signalizacija omogućuje jasno i pravovremeno usmjeravanje vozača, osiguravajući sigurnost i protočnost u svim vremenskim intervalima.
Osim ovog primjera, iz Grada Zagreba ističu da je pripremljena dokumentacija za uvođenje dinamičkog upravljanja prometom na drugim prometnicama, poput prenamjene prometnih trakova u ulicama Ribnjak i Grada Vukovara.
Ovakav pristup omogućuje povećanje iskoristivosti postojećih prometnih kapaciteta bez potrebe za velikim infrastrukturnim zahvatima, što je posebno važno u urbanim područjima gdje prostor za širenje prometnica nije dostupan.
Dinamičko upravljanje prometom ima potencijal za još širu primjenu, uključujući osiguranje prioritetnih ruta za javni prijevoz i prilagodbu prometa specifičnim uvjetima, poput vremenskih nepogoda, radova na cestama ili izvanrednih događaja.
Zagreb već desetljećima planira prometnice poput Šarengradske, još prije 15-ak godina trebalo je proširiti Slavonsku, u planu su novi mostovi. Problemu neizgradnje sigurno doprinose i vozači koji nemaju prijavljeno prebivalište u Zagrebu, a desetljećima žive u Zagrebu i ne izdvajaju u gradski proračun (tako štede na registraciji vozila, plaćali su manji prirez dok je postojao, time ne izdvajaju niti novac za dječje vrtiće itd.)
Stanovnici bez prijavljenog prebivališta ne doprinose izravno punjenju gradskog proračuna, iz kojeg se, između ostalog, financiraju razvoj prometa te održavanje i unapređenje cestovne infrastrukture. Međutim, značajan pritisak na zagrebački gradski promet stvaraju i dnevne migracije – svakodnevno se prema Zagrebu slijeva oko 125.000 vozila.
Jedno od ključnih rješenja ovog izazova je poticanje češćeg korištenja putničkih vlakova, koji su u nadležnosti države, dok Grad Zagreb planira uspostavu „Park & Ride“ parkirališta na ulazima u grad. Time bi građanima koji dolaze automobilima bilo omogućeno parkiranje na obodu grada, uz jednostavan i brz nastavak putovanja javnim prijevozom do konačnog odredišta.