Vlasnik licence za brand BlackBerry s posljednjim danom u kolovozu 2020. prestaje s proizvodnjom ovih pametnih telefona, a mi se podsjećamo cijele povijesti branda bitnog za mobilnu telefoniju
Kanadski Research In Motion odnosno RIM osnovali su 1984. godine Mike Lazaridis i Douglas Fregin te su u početku radili za GM i IBM. Kasnije je naziv tvrtke promijenjen u BlackBerry Limited. Na Twitteru je TCL objavio da uskoro prestaju s proizvodnjom, ali da će podrška za uređaje postojati još dvije godine (do 31. kolovoza 2022. godine). Vraćamo se u prošlost branda čiji je naziv BlackBerry (kupina) inspiriran sličnošću tipkovnice s plodovima kupine.
Oduvijek je kod BlackBerry telefona bio naglasak na sigurnosti komunikacije koja se odvija, a pojedine zemlje su ga čak i zabranjivale svojim korisnicima jer nisu imali mogućnost kontrole podataka. Naime, tada su se svi podaci spremali na BlackBerry servere u Kanadi. Uz sigurnost, korisnici su godinama obožavali i fizičku QWERTY tipkovnicu s kojom su praktično mogli tipkati satima. Mnogi su elektronsku poštu radije provjeravali na BlackBerry uređaju nego na računalu.
Zašto je BlackBerry bio tako popularan? Jedan od razloga svakako je i brzina isporuke elektronske pošte koja je kod BlackBerry uređaja bila doslovce trenutna jer je mobitel konstantno bio spojen na server, za razliku od drugih rješenja kod kojih mobitel mora obavljati provjeru u određenim intervalima. BlackBerry je doslovce bio kralj komunikacije, a i danas pojedini hrvatski novinari koriste BlackBerry telefone (vrlo često uz Android ili iPhone mobitele).
U vrijeme kad su se mobilni podaci naplaćivali u roamingu, mnogi su korisnici koristili benefite pretplate na BlackBerry uslugu – u roamingu su bez problema mogli koristiti podatkovni promet, ali i pristup internetu preko pretraživača i navigacije. U rujnu 2013. godine u svijetu je BlackBerry koristilo 85 milijuna, što je bio rekord. U ožujku 2016. broj korisnika pao je na 23 milijuna, a krajem iste godine, od 432 milijuna prodanih pametnih telefona u cijelom svijetu, samo je 207.900 bilo BlackBerry.
28. rujna 2016. godine slijedi odluka o prodaji licence BlackBerry, kako bi se brand ipak sačuvao od propasti. U prosincu 2016. godine BlackBerry brand preuzeo je kineski TCL, koji u vlasništvu od lipnja 2004. godine ima i francuski brand Alcatel, jedan od rijetkih brandova s kraja 90-ih godina, koji su preživjeli i još su uvijek uspješni. Uz brand, preuzeli su i BlackBerry licence za sigurnosni softver, servise te ih kombiniraju uz operativni sustav Android. Ugovor s TCL-om trajao je do 3. veljače 2020. godine te je upravo obznanjeno kako će se mobiteli proizvoditi do 31. kolovoza 2020.
Za sad se ne zna što će biti s brandom BlackBerry, koji se svojevremeno nudio čak i Samsungu, ali Korejci ipak nisu bili zainteresirani za kupnju iako bi tom kupnjom dobili zanimljive licence i zaštićene inovacije. Ipak, u jedan su Samsungov model pametnog telefona, t719, koristili BlackBerry email klijent, a isti je mail klijent bio prisutan i u Nokijama (9300, 9500, 6810, 6820), HTC TyTN i HTC Advantage X7500, Siemens SK65 s QWERTY kružnom tipkovnicom te Sony Ericsson M600i, P1, P910, P990.
Povijesni pregled BlackBerry uređaja
S proizvodnjom uređaja Research in Motion je počeo 18. rujna 1996. godine s RIM Inter@ctive Pager 900, uređajem koji je u 90-im bio vrlo popularan u SAD-u. Sjećate se pager uređaja? Jedno vrijeme su bili prisutni i u Hrvatskoj, u ponudi Hrvatskih telekomunikacija.
BlackBerry se po prvi put pojavljuje 19. siječnja 1999. godine, a tad je u Munchenu predstavljen model BlackBerry 850, email pager. Bio je to prvi uređaj na svijetu koji je integrirao email i pager.
U 2002. godini predstavljen je prvi BlackBerry 5810 smartphone s monokromatskim ekranom 160 x 160 piksela, podržavao je i telefoniranje preko 2G mreže, slanje poruka te push email. Uz 5810, pojavili su se u seriji 5000 i modeli 5790 i 5820.
Prvi BlackBerry s ekranom boji (65.536 boja) je model BlackBerry 7290 s kraja 2004. godine. Ponudio je i Bluetooth, imao je 4 MB RAM-a te 32 MB memorije, bez mogućnosti proširenja. Ekran dijagonale 2,6 inča imao je rezoluciju 240 x 160, u omjeru 3:2 što je dugo godina zadržano kao standard.
Neki modeli poput BlackBerry 7100t s kraja 2004. koristili su tipke s dva znaka (pritiskom na tipku u lijevo ili desno odabiralo se određeno slovo, čime se štedjelo na prostoru kako bi se dobio uži uređaj, a zadržala QWERY tipkovnica). Ovaj model donio je i podršku za Yahoo! i ICQ instant poruke.
Najveći broj modela koristio je klasičan koncept, uz ekran na vrhu te fizičku tipkovnicu na dnu kućišta. Model bez fizičke tipkovnice, Storm 9500 s kraja 2008. godine, ispod ekrana je imao svojevrsnu klackalicu. Bio je to prvi BlackBerry samo s touch ekranom, bez fizičke QWERTY tipkovnice.
Imali su i preklopne (Pearl Flip 8220 iz 2008.) te klizne modele (Torch 9800, iz kolovoza 2010. godine). Na modelu BlackBerry Bold 9000 (2008.) na stražnjoj strani nalazi se umjetna koža, a ekran ima rezoluciju 480 x 320 piksela; dakle, kao prvi iPhone iz 2007. i iPhone 3G S iz 2008, s tim da je položaj ekrana ipak drugačiji.
Ispod ekrana koristile su se kroz vrijeme malene kuglice (trackwheel i trackball) te kasnije optički trackpad (malena površina osjetljiva na dodir, kretanje prstom po površini i pritisak). Prvi model koji je uz fizičku tipkovnicu imao i ekran osjetljiv na dodir je BlackBerry Bold Touch predstavljen u ljeto 2011. godine.
BlackBerry je uz smartphoneove predstavio i tablet Playbook (za Božić 2011. godine, koji nije baš dobro prošao među recenzentima), surađivali su s tvrtkom Porsche Design poznatoj po skupim dizajnerskim predmetima.
Vratimo li se natrag u nešto noviju povijest, vrlo bitan datum je prelazak na operativni sustav BlackBerry 10 (u siječnju 2013.) koji je bio daleko moderniji i bliži korisnicima koji su se već naviknuli na Android i iOS sustave. Prvi model bio je BlackBerry Z10 (s ekranom od 4,2 inča, uz 2 GB RAM-a i 16 GB memorije te baterijom od 1800 mAh).
Uslijedili su BlackBerry Q10 (ispod 3,1-inčnog ekrana ima fizičku tipkovnicu, baterija je kapaciteta 2100 mAh, a memorija iznosi 16 GB te 2 GB RAM). Spomenimo i BlackBerry Classic (prosinac 2014.) također s fizičkom tipkovnicom te BlackBerry Z30 (2013. godina) s touch ekranom od 5 inča i stereo zvučnicima. Veliku pozornost izazvao je model BlackBerry Passport iz rujna 2014. godine uz 4,5-inčni ekran i tipkovnicu ispod ekrana. Cijena mu je bila 529 britanskih funti.
U listopadu 2015. godine BlackBerry prelazi na Android, a prvi model je BlackBerry Priv u slide formi koja ispod velikog ekrana od 5,4 inča skriva fizičku tipkovnicu. Slijedi model BlackBerry DTEK50 na Androidu 6.0 Marshmallow, uz Snapdragon 617 te 3 GB radne memorije i 16 GB interne te 5,2-inčni ekran.
U veljači 2017, nakon preuzimanja branda od strane TCL-a, predstavljen je BlackBerry Keyone, predivni model s ekranom od 4,5 inča i fizičkom QWERTY tipkovnicom, baterijom od 3500 mAh, Snapdragonom 625 te Androidom 7.1 Nougat.
BlackBerry KEY2 jedan je od posljednjih modela (predstavljen je u lipnju 2018.), donio je po prvi put dvostruku stražnju kameru u kombinaciji 12 + 12 megapiksela, radi na Androidu 8.1 Oreo, a pokreće ga čipset Snapdragon 660. Ima 6 GB radne memorije, ekran od 4,5 inča u rezoluciji 1080 x 1260 piksela te fizičku QWERTY tipkovnicu. U prodaji su u Indiji bili još i modeli Evolve i Evolve X.
Ipak, posljednji BlackBerry model je KEY2 LE s nešto slabijim specifikacijama u odnosu na KEY2: baterija ima kapacitet 3000 umjesto 3500 mAh, stražnja kamera dolazi u kombinaciji 13 + 5 megapiksela, a radna memorija 4 GB dok KEY2 ima 6 GB. Različita im je i interna memorija – KEY2 LE dolazi s 32 i 64 GB, a KEY2 sa 64 i 128 GB.
Nadamo se kako će BlackBerry brand i dalje nastaviti živjeti. Poput Nokije pod kapom HMD-a, na primjer.
