Prva SMS poruka (Short Message Service) sa sadržajem „merry Christmas“ poslana je 3. prosinca 1992. godine. Poslao ju je 22-godišnji inženjer Neil Papworth iz tvrtke Sema Group sa svojeg računala, na mobitel direktora Vodafone mreže, Richardu Jarvisu.
Richard na primljenu SMS poruku nije mogao odgovoriti jer u to vrijeme nije bilo podržano slanje nego samo primanje SMS poruka. Finska mobilna mreža Radiolinja 1994. godine komercijalno je prva u svijetu ponudila SMS poruke svojim korisnicima.
U SAD-u su SMS poruke stigle znatno kasnije nego u Europu – autor ovog teksta se sjeća jednog Motorolinog modela mobitela koji je radio u američkom iDEN standardu na 800 MHz (Integrated Digital Enhanced Network), a koji nije imao mogućnost slanja SMS poruka nego samo primanja; bilo je to otprilike oko 2002. ili 2003. godine, a u to vrijeme Amerikancima SMS poruke uopće nisu bile zanimljive pa su poruke primali na mobitel kao na nekadašnji pager. Dakle, mobitel im je zamijenio vrlo popularne pagere (čak su jedno vrijeme i u Hrvatskoj u 90-tim godinama bili podržani). Pagere možete vidjeti u američkim filmovima iz 90-ih godina, a nakon primanja poruke na pager vlasnik bi išao do telefonske govornice i od tamo nazvao pošiljatelja poruke na pager (poruke su se prvo telefonski izgovarale telefonskim operaterima koji su ih putem pager mreže slali korisnicima).
U Hrvatskoj su SMS poruke stigle tek pred kraj 90-ih godina. Tadašnji Cronet (današnji Hrvatski Telekom) naplaćivao je mjesečnu pretplatu za slanje i primanje SMS poruka (24 kn), dok je cijena pojedinačne SMS poruke bila 20 lipa. Dakle, ako niste platili mjesečnu pretplatu na SMS poruke, niste ih mogli dobiti na svoj mobitel. S dolaskom Vipneta, od 1. srpnja 1999. godine, u 091 mreži su SMS poruke omogućene bez plaćanja dodatne pretplate, a ubrzo je takvu odluku donio i Cronet.
22. studenog 2004. T-HT (tako se tada zvao Hrvatski Telekom) je uveo uslugu slanja SMS poruka s fiksnog telefona na drugi fiksni telefon ili na mobitel, ali samo unutar T-HT mreže. Za slanje SMS poruka s fiksnog telefona bilo je potrebno posjedovati uređaj koji podržava slanje SMS poruka, a za primanje bilo je potrebno imati aktiviranu uslugu prikaza broja pozivatelja (koja se plaća 15 kuna mjesečno).
Dužina SMS poruke iznosi 160 znakova, kroz vrijeme su se pojavile duže SMS poruke, s tim da se u tom slučaju poruka s recimo 200 znakova naplaćuje kao dvije SMS poruke. Ukoliko u SMS poruci napišete neke hrvatske dijakritičke znakove (č, ć, ž, š, đ), tada će svaki taj znak zauzeti mjesto za nekoliko znakova pa bi poruka napisana na hrvatskom dužine 140 znakova mogla biti naplaćena kao dvije poruke, iako ste na brojaču unutar SMS poruka vidjeli 140 iskorištenih znakova.
U to vrijeme na internetu se pojavljuju razni servisi za besplatno slanje SMS poruka, a uslugu s 10 besplatnih SMS poruka dnevno nudili su i neki domaći mobilni operatori (koristili smo uslugu u roamingu, slanjem preko računala, jer je cijena slanja SMS poruke dostizala cijenu i do 5 kuna). U većini zemalja u svijetu primanje SMS poruke se ne naplaćuje, ali su nekada ipak bile neke (sva sreća rijetke) zemlje u kojima se naplaćivalo primanje SMS poruka. Ako se dobro sjećam, bilo je to u Egiptu.
Zatim su se pojavile EMS poruke odnosno Enhanced Messaging Service koje su bile korak do MMS poruka, ali sa znatno manjim mogućnostima – bilo je moguće poslati ring tone odnosno melodiju za zvono drugom korisniku, jednostavnije animacije ili pak logo mobilnog operatora pa smo na ekranu mobitela osim tekstualnog naziva mreže mogli imati logo operatora.
U 2002. godini u Hrvatskoj u (otprilike) mjesecu travnju stižu MMS poruke (Multimedia Messaging Service), predstavio ih je Vipnet, a prvi mobitel koji smo tada koristili bio je Sony Ericsson T68i. Uz praktički neograničeni tekst, MMS poruke omogućuju slanje slikovnih, video i glasovnih datoteka, ali nikada u Hrvatskoj nisu zaživjele kao SMS poruke. Razlog je (bio) u njihovoj visokoj cijeni od 3,66 kn po poruci, koliko su te 2002. godine koštale. Istovremeno, cijena SMS poruke kroz vrijeme kretala se od 20 do 40 lipa. Stariji korisnici mobitela sjetit će se zagušenja odnosno padova mobilnih mreža početkom 2000-ih, tijekom Božića, Nove godine i Uskrsa kada su mnogi upravo SMS poruke koristili za čestitanje, a poruke bi se drugoj strani isporučivale s višesatnim zakašnjenjem. Ili tek sljedeći dan.
Danas se SMS poruke sve manje koriste, a zamjenjuju ih instant poruke putem servisa kao što su WhatsApp, Viber, WeChat koje za komunikaciju koriste podatkovnu mrežu, za razliku od SMS poruka koje se šalju preko signalizacijskih kanala i mobilne operatere praktički ništa ne koštaju. SMS poruke su u osnovi vrlo spore jer razmjena s drugim korisnikom traje poprilično dugo za današnje pojmove dok se putem instant poruka razmjena, ne samo teksta nego i drugih vrsta multimedijskih sadržaja, odvija doslovce trenutno.
Ipak, SMS poruke i danas imaju praktičnu primjenu – zovete li nekoga a mobitel je nedostupan ili isključen, pošaljite SMS poruku s bilo kakvim sadržajem (s prethodno uključenom opcijom obavijesti o trenutku isporuke) i odmah ćete znati kad je osoba dostupna. Danas mobilni operatori putem SMS poruke obavještavaju svoje korisnike da su imali propušten poziv, što je još jedna zgodna primjena SMS poruka.
Tijekom tri prva mjeseca 2018. godine 4.279.115 korisnika hrvatskih mobilnih operatora poslali su 529.290.759 SMS poruka. Izračunali smo kako je svaki korisnik tijekom jednog mjeseca u prosjeku poslao 41 SMS poruku (pad je to za 9,35% u odnosu na Q4 2017 odnosno 12,63% u odnosu na Q1 2017.
Broj poslanih MMS poruka za Q1 2018 iznosi 3.061.684, što je za 10,18% manje nego u Q4 2017 odnosno manje je za 7,39% u odnosu na Q1 2017.