Plaćanje mobitelom je vrlo jednostavno i ne razlikuje se od plaćanja karticama koje u Hrvatskoj koristi 95% građana, a 15% njih svaki dan plaća beskontaktno.
Uvjerili smo se sami – u mnogim velikim kineskim gradovima gotovina više ne postoji jer se za apsolutno sva plaćanja koristi pametni telefon. Prethodno se u aplikaciju WeChat, sličnu popularnoj mobilnoj aplikaciji WhatsApp, unesu podaci o kreditnim karticama. Kad je potrebno obaviti plaćanje mobitel se samo nasloni na terminal, poput kartice i to je to.
GfK – Centar za istraživanje je za MasterCard u Hrvatskoj u svibnju 2018. među 1.027 korisnika bankarskih usluga u dobi 18-55 godina proveo online istraživanje o navikama korištenja financijskih usluga. Istraživanje je pokazalo: 95% Hrvata koristi kartice, 15% svaki dan plaća beskontaktno, a 62% ih želi plaćati mobitelom.
Iskazan je veliki interes za mobilno plaćanje – gotovo 2/3 ispitanika (62%) zainteresirano je za plaćanje putem mobitela, a posebno oni mlađi od 40 godina te oni s primanjima iznad 9.000 kn. Plaćanje putem SMS-a je još uvijek najrasprostranjeniji oblik mobilnog plaćanja (72%), a mobitel se u većoj mjeri još koristi i za provjeru stanja na računu i kartičnih troškova (63%) te za mobilno bankarstvo (47%). Uz to, preko polovice ispitanika zainteresirano je i za inovativnije načine plaćanja, a riječ je o plaćanju prislanjanjem mobilnog uređaja na POS terminal te plaćanje putem mobilne aplikacije.
U prosječnom hrvatskom novčaniku su gotovo tri kartice (2,7), ispitanici preferiraju plaćanje karticama na prodajnom mjestu (95% ih plaća karticama više puta mjesečno, dok su gotovini vjerni samo za manje iznose). Prije četiri godine beskontaktno je plaćalo tek 10% korisnika kartica – danas je taj broj sedam puta veći (73%).
85% ispitanika online kupuje sljedeće vrste proizvode putem PayPala (30%), debitnih kartica (27%) i kreditnih kartica (25%):
– odjeća i obuća (60%),
– potrošačka elektronika (47%),
– pokućstvo (36%),
– kozmetika (25%),
– ulaznice za kulturna događanja (22%),
– putovanja (20%),
– dječje igračke (19%),
– računalna oprema (18%),
– avionske karte (17%),
– knjige i glazba (17%).
Gotovo polovica ispitanika (46%) kupuje podjednako i u hrvatskim i stranim web trgovinama, dok 40% kupuje prvenstveno u inozemnim, a 14% u domaćim online trgovinama.