Dan sigurnijeg interneta obilježava se u cijelom svijetu, uz naglasak na sigurnosti korištenja i ponašanja u online svijetu
Svake godine drugi dan, drugog tjedna, drugog mjeseca u godini obilježava se Dan sigurnijeg interneta. Ove godine taj dan obilježava se 8. veljače, a tema je ”Zajedno za bolji internet”.
Digitalno doba donijelo je mnoge dobrobiti i zanimljive aplikacije dok su društvene mreže postale prostor za zabavu i druženje, ali i učenje te pronalaženje dobrih i edukativnih sadržaja. Novi izazovi u korištenju usluga interneta postali su i na daljinu, rad od kuće te korištenje digitalnih platformi za organizaciju raznih aktivnosti na poslu koje smo ranije obavljali ”u živo”. Time se ujedno i povećala izloženost korisnika digitalnih tehnologija raznim opasnostima.
Današnja djeca i mladi, posebno oni rođeni u 21. stoljeću, ne pamte svijet bez interneta i pametnih telefona. To su generacije koje odrastaju uz nove tehnologije i žive u svijetu hiperprodukcije, umreženosti, virtualnosti, gdje im jedan klik omogućuje komunikaciju s cijelim svijetom.
Internet nažalost ima i loše strane: izloženost neprimjerenim sadržajima, općem ili vršnjačkom nasilju i zlostavljanju, medijskoj manipulaciji, povećanju otuđenosti i fizičke pasivnosti pa sve do situacija u kojima djeca postaju žrtve, ponekad i težih kaznenih djela, kao i situacija kada se iz redova djece regrutiraju počinitelji kaznenih djela putem interneta.
U Hrvatskoj je ove godine pozornost posvećena srednjoškolcima i seksualnom zlostavljanju na internetu. Čak 20 posto srednjoškolaca u posljednjih godinu dana svjedočilo je ili pretrpjelo seksualno zlostavljanje na internetu, pokazuju podaci istraživanja koje je proveo Centar za sigurniji internet pod vodstvom izv. prof. dr. sc. Lucije Vejmelke, uz podršku A1 Hrvatska.
„Istraživanje je pokazalo da djeca i mladi primaju i šalju seksualne sadržaje i osobama koje poznaju kao i onima koje ne poznaju a jedan dio to čini na nagovor druge osobe ili zbog ucjene ili prijetnje. Čak 1/5 srednjoškolaca svjedočila je ili doživjela seksualno uznemiravanje na internetu u posljednjih godinu dana. Preciznije, gotovo polovica srednjoškolaca navodi kako je svjedočila da njihovi vršnjaci dijele seksualne sadržaje na grupnom chatu, profilu ili forumu. Više od 30 posto navodi da njihovi vršnjaci potajno fotografiraju gole, polugole ili neprimjereno odjevene osobe ili za vrijeme određene seksualne radnje te ih dijele na internetu. Također, više od 30 posto ispitanih srednjoškolaca svjedočilo je da njihovi vršnjaci dijele fotografije seksualnog sadržaja na kojima su osobe njihovih godina“, istaknula je voditeljica istraživanja izv. prof. dr. sc. Lucija Vejmelka, Studijski centar socijalnog rada Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.
Zabrinjava što više od 40 posto učenika ne bi prijavilo takvo ponašanje školi jer se boje reakcija škole, 38 posto se brine da bi prijava samo pogoršala stvari, a više od 30 posto se brine da će nastavnici u slučaju prijave misliti da pretjeruju ili dramatiziraju. Nadalje, gotovo 30 posto srednjoškolaca navodi da ne bi prijavili seksualno uznemiravanje na internetu jer se brine da bi za to okrivili njih same.
Osim što su žrtve, djeca se javljaju i kao počinitelji vršnjačkog nasilja među djecom i mladima putem interneta pa tako jedni druge vrijeđaju, izruguju, ponižavaju, izazivaju strah, prijete, šalju uvredljive SMS poruke, snimaju neprimjerene sadržaje mobitelom i objavljuju takve sadržaje na internetu.
„Zabrinjava podatak da toliko veliki postotak učenika znaju za slučajeve ili svjedoče da njihovi vršnjaci snimaju seksualno eksplicitne fotografije i dijeli drugima što je ozbiljno kazneno djelo. Učenici nisu svjesni posljedica takvog ponašanja, ne samo za one koji su snimili takav sadržaj, već i za one koji su ga dijelili. Ako se takvi slučajevi ne prijave seksualno eksplicitne fotografije ostaju na uređajima i internetu, što dodatno traumatizira žrtvu. U današnje, digitalno vrijeme slanje, seksualnih sadržaja je dio održavanja romantične veze kod određenog broja učenika, no važno je educirati da je dijeljenje tuđih golih fotografija ili videa na kojima su maloljetnici ozbiljno kazneno djelo. Obvezujemo se, s našim partnerima i dalje razvijati inovativne preventivne programe za djecu i mlade kako bi koristili internet na sigurniji, bolji i pametniji način.“ izjavio je Tomislav Ramljak, voditelj Centra za sigurniji internet.
„U A1 Hrvatskoj, kao digitalnoj kompaniji koja pruža i internetsku uslugu, oduvijek vodimo brigu o sigurnosti korisnika i odgovornom korištenju interneta te brojnih digitalnih alata, radi čega smo godinama partner Centru za sigurniji internet. Osim kroz interaktivnu digitalnu predstavu Abeceda interneta koju u školama provode glumci Ana Vilenica i Tomislav Krstanović s ciljem edukcije djece o opasnostima u online svijetu, zajedno provodimo i edukacije za roditelje o prevenciji i zaštiti djece u online svijetu”, rekla je Dubravka Štefanac Vinovrški, direktorica Korporativnih komunikacija u A1 Hrvatska.
Nacionalno istraživanje provedeno u sklopu projekta ”EU Kids Online 2020” u 19 zemalja, u koje su bila uključena i djeca iz Hrvatske, pokazalo je sljedeće pokazatelje (Hrvatski nacionalni izvještaj, izvor: HRKIDS.ONLINE):
Svako deseto dijete u dobi od 15 do 17 godina prihvaća sve zahtjeve za prijateljstvom drugih ljudi na društvenim mrežama, a istodobno gotovo svako četvrto dijete te dobi svakog tjedna traži na internetu nove prijatelje ili kontakte.
Svako peto dijete u dobi od 9 do 17 godina u potpunosti ili uglavnom ne zna promijeniti postavke privatnosti, npr. na društvenim mrežama.
Gotovo 2/3 djece u dobi od 9 do 17 godina na internetu je u proteklih godinu dana vidjelo seksualne fotografije ili film gole osobe, a da im nije bila namjera vidjeti ih. S tim se susrelo 3/4 djece u dobi od 9 do 11 godina, više od 2/3 djece u dobi od 12 do 14 godina te gotovo 2/3 u dobi od 15 do 17 godina.
Gotovo svako treće dijete u dobi od 9 do 17 godina je u posljednjih godinu dana (od trenutka provedbe istraživanja) komuniciralo na internetu s osobama koje nisu upoznali uživo. To je činilo svako deseto dijete u dobi od 9 do 11 godina, svako četvrto dijete u dobi od 12 do 14 godina te gotovo svako drugo dijete u dobi od 15 do 17 godina.
Savjeti iz policije
Policijska uprava istarska, s ciljem veće sigurnosti kod korištenja društvenih mreža i programa za razmjenu poruka, savjetuje sljedeće:
• ono što nije dozvoljeno u stvarnom životu nije dozvoljeno niti na internetu
• ne ostavljajte osobne i privatne informacije (osobni podaci, fotografije, snimke) na internetu – pripazite na vaše digitalne tragove
• ne otkrivajte svoje lokacije ukoliko to nije nužno potrebno (potvrda lokacije, informacije s fotografije, oznake hastags # i dr.)
• ne dijelite nasilne i nepristojne fotografije, kako svoje tako i drugih osoba
• roditelji, ne dijelite fotografije svoje djece, a ako to činite, ograničite osobe koje ih mogu vidjeti
• proučite postavke privatnosti i sigurnosti te maksimalno otežajte neželjeno širenje privatnih informacija
• ukoliko postoji mogućnost, uključite dvofaktornu autentifikaciju
• ukoliko koristite druge javne ili tuđe uređaje za pristup internetu, nemojte se zaboraviti odjaviti sa svih aplikacija koje koristite
• ne vrijeđajte i ne omalovažavajte na internetu – ne reagirajte i ne šaljite poruke u ljutnji – ono što jednom pošaljete zauvijek ostaje na internetu
• ponašanjem na internetu gradite vlastiti digitalni ugled koji vas prati i u stvarnom životu i utječe na kvalitetu života.