Iako 80-90 posto ljudi ljudi kaže da im je bitno kome daju podatke o sebi, na kraju to provjerava samo 10-20 posto, jer su ostali lijeni čitati napisano
Jeste li spremni za ePrivacy? GDPR bi u odnosu na ePrivacy mogao biti mala beba, saznali smo na konferenciji Data Protection Day 2020.
Konferencija Data Protection Day 2020 (Dan zaštite podataka 2020) u Zagrebu je okupila mnoga poznata imena, uz zajedničku temu o sigurnosti podataka koje svakodnevno dijelimo te suočavanju s novim izazovima. Održana je u svjetlu hrvatskog predsjedanja Vijećem Europske unije te u prigodi obilježavanja Europskog dana zaštite podataka 28. siječnja, a organizirala ju je 16. siječnja 2020. godine Agencija za zaštitu osobnih podataka. Agencija za zaštitu osobnih podataka je neovisno nadzorno tijelo sa savjetodavnim, korektivnim i istražnim ovlastima za područje zaštite osobnih podataka u Republici Hrvatskoj.
Osnovni cilj ovog stručnog skupa odnosi se na snažnu potrebu za podizanjem razine svijesti svih dionika i građana o temeljnim ljudskim pravima i slobodama ugrađenima u Povelju Europske unije o temeljnim pravima, kao i u Ustav Republike Hrvatske – zaštiti osobnih podataka i privatnosti.
Uvodne govore održali su Anto Rajkovača, ravnatelj Agencije za zaštitu osobnih podataka, Darko Nekić, državni tajnik u Ministarstvu uprave, Josip Salapić, državni tajnik u Ministarstvu pravosuđa te dr. sc. Davor Božinović, potpredsjednik Vlade Republike Hrvatske, ministar unutarnjih poslova i izaslanik predsjednika Vlade. Uvodna izlaganja imali su dr. sc. Wojciech Wiewiórowski, Europski nadzornik za zaštitu podataka i Bernard Gršić, državni tajnik Središnjeg državnog ureda za razvoj digitalnog društva.
Na konferenciji, koja je okupila veći broj sudionika, razgovaralo se o online manipulacijama, profiliranju i zloupotrebi osobnih podataka, GDPR-u kao poslovnoj prilici u gospodarstvu temeljenom na podacima te zaštiti digitalnog identiteta i privatnosti u hiperpovezanom svijetu. Na kraju je održan panel s temom „Umjetna inteligencija i novi izazovi za zaštitu podataka“.
Voditeljica poslovne vertikale u sektoru gospodarstva IN2 grupe Mirela Prpić kroz predavanje “Zaštita podataka u online svijetu“ osvrnula se na zanimljive podatke. Kućanstva danas u prosjeku posjeduju šest digitalnih uređaja. Čak 90 posto korisnika na internetu ili pri klasičnoj kupnji ostavit će svoje podatke kako bi dobili 10 posto popusta ili neki voucher pri sljedećoj kupnji.
Većina će samo kliknuti na privolu za slanje podataka, ali gotovo nitko ne čita na što se pristalo i s kim se sve dijele osobni podaci. S Facebooka je najteže izbrisati povijest ostavljenih podataka. A to vam jednog dana može otežati zapošljavanje, na primjer.
O djeci se gotovo nitko ne brine, nitko ih ne spominje što se tiče zaštite podataka, a djeca ostavljaju sve, u različitim situacijama – na natjecanjima, na primjer. Djeca niti nisu svjesna opasnosti ostavljanja podataka o svojim godinama, kućnoj adresi itd.
GDPR donosi i prednosti u poslovanju, poput unaprijeđenog povjerenja potrošača, bolje sigurnosti podataka, smanjenih troškova održavanja, boljeg usklađivanja s razvojem novih tehnologija te sigurnije odlučivanje u poslovnim procesima. Dakle, GDPR primijenjen s pravim namjerama može biti pokretač poslovanja uz koji se oživljavaju inovacijski, prodajni i marketinški procesi.
U budućnosti nas čeka samo cloud, a mi niti nećemo znati gdje se točno nalaze pohranjeni naši podaci, u kojoj je zgradi backup, tko ima pristup podacima. ePrivacy je sljedeće što nam dolazi, a toga se najviše plaše velike kompanije. Posljedice će biti vjerojatno i veće nego što je to bio GDPR.
Regulativa ePrivacy nadopunjuje GDPR, regulira područje zaštite privatnosti i sigurnosti osobnih podataka unutar elektronske komuniacije, a glavni fokus je na povjerljivosti komunikacija – može sadržavati neosobne podatke i mogu se odnositi i na pravne osobe.
Slična razmišljanja o ePrivacy imao je i dr. sc. Dražen Lučić, voditelj Odjela za informacijsku sigurnost u Hrvatskoj gospodarskoj komori, a najvećom opasnošću smatra predoslovnu i prekrutu primjenu postojećih EU odredbi o zaštiti podataka. Ipak, kod nas u Hrvatskoj se nije išlo na velike kazne nego se išlo na edukaciju.
Lučić se kroz predavanje “Informacijska sigurnost: trošak ili ušteda za digitalnu ekonomiju” osvrnuo i na pametne gradove. Posjetio je Koreju i Singapur u kojima su pametni gradovi već uzeli maha, a kad je njihova rukovodstva upitao kako su riješili zaštitu podataka i GDPR, oni su ga doslovce pitali o čemu priča.
O zaštiti podataka u hiperpovezanom prostoru govorilo se o potrebi promišljanja zaštite podataka kupaca već u najranijoj fazi dizajniranja i razvoja usluga i proizvoda. Također, tvrtke „game changeri“ bi trebali paziti na ovu tematiku jer oni mijenjanju navike potrošača u kratkom roku te dovode nove trendove i mogućnosti koji mijenjanju naš način života.
Posebno zanimljivo predavanje o 5G-u imao je Hrvoje Hadžić iz odjela Strategija i razvoj poslovanja u Ericssonu Nikola Tesla d.d. Predavanje “5G kao osnova transformacije industrije i društva” bavilo se zanimljivim činjenicama koje nam donosi peta generacija mobilne telefonije.
I dok smo kod 4G-a naglasak stavljali na brzine prijenosa podataka i količine prenesenih podataka, kod 5G-a govorimo o digitalnoj transformaciji industrije i društva u cjelini. Naglasak je na 20-ak puta većim brzinama nego u 4G mrežama, ali i na kašnjenju odnosno latenciji – danas je u hrvatskim mrežama latencija oko 40 ms, a očekuje se od 1 do 10 ms. Na zagrebačkom InfoGamer sajmu latencija je u A1 5G mreži bila oko 6 ms.
Uz brzine i latenciju, 5G karakteriziraju i baterije s dugotrajnim trajanjem koje se kreće i do 10 godina. Na žalost, to se ne odnosi na trajanje baterija u našim pametnim telefonima nego na različite senzore koji spadaju pod IoT, a koji povremeno dojavljuju različite informacije s malom količinom podataka – na primjer, to su parking senzori smješteni u asfaltu, senzori u poljima s kojima se mjeri vlaga tla itd.
Istovremeno, postavlja se pitanje zbog čega nas naš automobil ne bi automatski i navigirao do slobodnog parking mjesta. Takva pametna parking mjesta već postoje i u Hrvatskoj – prije nekoliko mjeseci smo posjetili Vukovar u kojem je A1 Hrvatska ponudio uslugu.
Streaming postaje sve bitniji te se već danas oko 50 posto prijenosa podataka odnosi na video i YouTube, a za dvije godine udio će se popeti na 70 posto. Povezivost stiže i u automobile koji će međusobno komunicirati te dojavljivati ukoliko se na prometnici pojavi poledica.
Multimedija u automobilima sve je naprednija, a zanimljiva je situacija zadesila jednog vlasnika vozila parkiranog u podzemnoj garaži, bez pristupa internetu. Automobil je na ekranu pokazao SMS poruku u kojoj je pisala obavijest da se vozilo pomakne na drugu lokaciju, na kojoj postoji pristup internetu, kako bi se sustav u vozilu mogao nadograditi na noviju verziju.
Hrvoje Hadžić dotaknuo se šest trendova koje je Ericsson predstavio:
Novi zahtjevi na mreže
#1 Internet stvari (IoT)
#2 kiber-fizički sustavi
Evolucija mreža
#3 distribuirana obrada i pohrana
#4 sveprisutni mobilni pristup
#5 osiguranje sigurnosti kroz AI, sigurno računarstvo, enkripciju i nove protokole
#6 potpuna automatizacija bez interakcije
Saznajte kako se zaštititi u današnjem online svijetu?
