A1 Hrvatska je u suradnji s tvrtkom Ipsos provela istraživanje o sigurnosti djece na internetu, a povratne informacije nisu nimalo dobre
Za internet možemo reći da je iluzija pa stoga određene (zlonamjerne) osobe internet koriste kroz različite lažne profile i predstavljanja te znaju kako zadobiti povjerenje drugih osoba. Djeca su skupina koja često nije upoznata s opasnostima koje prijete na internetu i ne znaju se zaštititi.
97% djece zna samostalno upaliti neki elektronički uređaj, 90% djece samo traži i pokreće sadržaje koje žele, 80% djece živi u kućanstvu s 5 ili više elektroničkih uređaja, a 77% predškolske djece samostalno koristi internet.
Istraživanje koje je mobilni operator A1 Hrvatska proveo u suradnji s tvrtkom Ipsos pokazuje kako 92 posto roditelja ne koristi aplikacije za zaštitu djece i njihov siguran pristup internetu, a čak 93 posto ih niti ne želi koristiti, što je još jedan dokaz koliko smo nedovoljno upoznati s opasnostima i prijetnjama kojima djeca mogu biti izložena na internetu.
Dakle, 92% roditelja ne zna što im dijete gleda na internetu, a 93% misli da im ne treba aplikacija za zaštitu.
Djeca danas odrastaju u digitalnom, drugačijem okruženju s novim tehnologijama. One su neminovne, ali nose i opasnosti jer djeca nisu svjesna tih opasnosti. Roditelji trebaju djecu pripremiti za nove tehnologije. Roditelji moraju biti roditelji, jer djetetu je digitalni svijet danas igralište. Nije smisao roditeljstva djetetu dati mobitel i tako biti u njihovim životima. U djetetovom životu treba biti stalno.
Iako mnogi misle da na internetu provode dva do tri sata, ne računaju vrijeme koje provode recimo preko WhatsApp aplikacije i drugih sličnih aplikacija. Djeca već u vrtiću provode dva i više sati ispred svih tehnologija kojima su okruženi tako da bi se s edukacijom trebalo krenuti već u predškolskoj dobi. Hrvatska djeca su što se tiče korištenja tehnologija poput europske, nimalo ne zaostaju.
Postoje smjernice za roditeljstvo u digitalnom dobu, u kojem je potrebno pronaći neku ravnotežu, a roditelji trebaju pratiti sadržaje koje djeca konzumiraju kako bi ih prilagodili dobi kojoj su namijenjene. Stoga bi u vrtićima i školama trebalo uvesti medijsku pismenost kako bi djeca imala kvalitetnu osnovu.
Cyberbullying se uglavnom rijetko prijavljuje i rijetko rješava, ostavlja dubok trag na djeci. Svako treće dijete u Hrvatskoj je žrtva nekog oblika cyberbullying, prema provedenim istraživanjima. Samo jedna neprimjerena slika na internetu može ostaviti trajne posljedice na dijete.
Dubravka Štefanac Vinovrški, direktorica korporativnih komunikacije A1, Hrvatska, pravobraniteljica za djecu Helenca Pirnat Dragičević, youtuber i bloger Marko Vuletić, sudski vještak za digitalne tehnologije, sigurnost i zaštitu djece na internetu i ravnatelj Centra za nestalu i zlostavljanu djecu iz Osijeka Tomislav Ramljak, glumica i majka Daria Lorenci, Lordan Kondić, direktor marketinga za privatne korisnike A1 Hrvatska
„U današnje digitalno vrijeme, s niskom razinom znanja o sigurnosti, bontonu i mogućnostima zaštite na društvenim mrežama izloženi smo puno većem riziku da postanemo žrtva negativnih stana interneta. Posebno je važno voditi računa o djeci koja obično vrlo nekritički koriste dostupne ekrane. Ako niste svjesni koje sve sadržaje vaše dijete na internetu gleda, bit ćete jako iznenađeni kakvim je sve video ili foto sadržajima ono izloženo“, objašnjava Tomislav Ramljak, sudski vještak za digitalne tehnologije, sigurnost i zaštitu djece na internetu i ravnatelj Centra za nestalu i zlostavljanu djecu iz Osijeka.
Iskustvo korištenja društvenih mreža iznosi 19-godišnji youtuber i bloger Marko Vuletić čiji počeci objavljivanja na internetu nisu pozitivno prihvaćeni, a sve je počelo s bezazlenom objavom nakon koje je dobio na tisuće ružnih i neugodnih komentara iz cijelog svijeta. U samo nekoliko sati na internetu su izneseni svi njegovi privatni podaci poput adrese i mjesta gdje mu rade roditelji. „Prvo sam bio u šoku, nisam mogao vjerovati da postoje osobe koje su toliko mržnje razvile prema meni. U tom trenutku moji roditelji su odigrali veliku ulogu. S 15 godina nisam se znao nositi s tim, no objasnili su mi kako će sve proći u roku tri dana i da samo trebam misliti pozitivno, pa sam kroz sav hate prošao hladne glave. Zato danas, kad već imam glas koji publika sluša, radije odabirem širiti pozitivne misli, energiju, sadržaj, jer smatram da je to ono što je ljudima potrebno,“ rekao je Marko Vuletić koji na društvenim mrežama ima više od 180.000 pratitelja.
„Općenito bi društvo trebalo pružiti bolju podršku roditeljima da se nose s ovim novim izazovima u odgoju i skrbi o djeci. U mnogim zemljama već se susrećemo i sa smjernicama za roditeljstvo u digitalnom okruženju. Također, prevencija cyberbullyinga treba biti neodvojivi dio općeg preventivnog rada škola u području sprečavanja svih oblika vršnjačkoga nasilja i programa razvoja medijske i digitalne pismenosti u školama. Dakle, važno je da svaki roditelj osvijesti da je od trenutka kad je dao djetetu mobitel u ruke odgovoran za to kako će se dijete koristiti njime i da ga i sam mora poučiti o tome. Istodobno smatram da je država dužna najprije pomoći roditeljima da nauče kako zaštititi djecu i kako ih uputiti u sigurnije načine korištenja interneta, tako da to bude na dobrobit djece. Potom, država treba i osigurati da svako dijete, neovisno o tome gdje živi, kroz vrtić i školu bude sustavno poučavano o tome,“ zaključila je pravobraniteljica za djecu Helenca Pirnat Dragičević.
Na web stranici NoviOblikZivota.com u suradnji sa stručnjacima objavljen je edukativan sadržaj o odgovornom ponašanju i sigurnom korištenju naprednih tehnologija. Zaštitu mobilnih i desktop uređaja prilikom korištenja interneta s fokusom na zaštitu djece omogućuje i aplikacija A1 Internet zaštita.
Video s reakcijama roditelja na sadržaj kojem su izložena djeca internetu: