Prema procjenama, vrijednost AI tržišta odnosno umjetne inteligencije u cijelom svijetu je 7,35 milijardi dolara, a u sljedećim se godinama očekuje rast na čak 89 milijardi dolara. Za usporedbu, Huawei je u razvoj svojih proizvoda u 2017. godini uložio 13,8 milijardi dolara.
Zagreb ima 60 do 80% inovacijskog potencijala Hrvatske. U Zagrebu smo prisustvovali na Huawei AI Summitu – tijekom dva sata čuli smo zanimljive informacije o stanju na tržištu, ali i koje bismo sve mogućnosti u budućnosti mogli koristiti zahvaljujući pojmu Artificial Intelligence. Huawei AI Summit okupio je predstavnike poslovne i akademske zajednice s ciljem poticanja rasprave o trendovima, razvoju i potencijalu tehnologija umjetne inteligencije u poslovanju u Hrvatskoj.
U ovom trenutku se umjetna inteligencija najviše veže uz kamere na pametnim telefonima kako bi se prepoznale različite scene i automatski optimizirale postavke kamere. Nedavno je Huawei predstavio svoj novi čipset Kirin 980 s naglaskom na AI, a i aktualna generacija Kirin 970 u pametnim telefonima Huawei P20, P20 Pro i Honor 10 nudi zanimljive mogućnosti.
Na Huawei AI Summitu čuli smo izlaganje Frane Šesnića, direktora zagrebačkog inovacijskog centra (ZICER) unutar kojeg posluje veći broj startupa koji imaju velike planove u budućnosti što se tiče umjetne inteligencije. Čak 84 posto domaćih startupova smatra da će u naredne tri godine raditi projekte temeljene na AI tehnologiji dok ih 53 posto navodi da su već sada uključeni u projekte koji kao sastavnicu imaju AI tehnologije, pokazalo je istraživanje kojeg su zajednički proveli Huawei i Zagrebački inovacijski centar (ZICER).
Profesor Jan Šnajder sa zagrebačkog FER-a, na kojem predaje AI predmet, uveo nas je u područje umjetne inteligencije povratkom u 1769. godinu u kojoj je po prvi put zabilježena borba čovjeka i stroja, između von Keplena i tadašnje vizije strojeva. O robotima je 1929. godine pisao Čapek u istoimenom romanu Roboti, a Turing je 1950. godine pretpostavljao da ćemo 2000. godine moći razgovarati s računalom; iz tog vremena pamtimo knjigu Razgovor s računalom. Danas već postoje roboti koji komuniciraju s korisnicima rješavajući jednostavnija pitanja. Svakako je vrhunac dosadašnjeg razvoja umjetne inteligencije duel u šahu između Garryja Kasparova i računala Deep Blue. Sjećamo se meča iz 1996. i 1997. godine – računalo je pobijedilo ovog šahovskog velemajstora.
Danas su uz umjetnu inteligenciju na kamerama mobitela vrlo aktualni i osobni asistenti, a najveći naglasak je na neuronskom strojnom prevođenju. U budućnosti možemo očekivati da roboti rade (gotovo) sve ono što čovjek radi pa iako možemo strahovati od manjka radnih mjesta, istovremeno će se pojaviti i neka nova radna mjesta. Čekaju nas novi tehnološki izazovi, naglasio je Šnajder, ali i kako će čovjekova prednost s korištenjem jezika i zdravo-razumskog zaključivanja i dalje ostati prednost dok je to za strojeve veliki problem. Treba riješiti sigurnosni aspekt u autonomnim vozilima, ali i LAW smrtonosna oružja. Ostaje i problem etičkih vrijednosti s kojima ćemo se sučeliti pojavom većeg broja strojeva s umjetnom inteligencijom.
Filip Glavan iz Boston Consulting Group u svojem predavanju je obuhvatio prednost umjetne inteligencije pri radu na daljinu jer će biti moguće postaviti zdravstvenu dijagnozu s udaljenog mjesta – u budućnosti bi chat botovi mogli komunicirati s ljudima, a i mi novinari bismo mogli nestati jer bi se moglo pojaviti automatski stvaranje medijskih sadržaja direktno s lica mjesta. Uz AI bismo mogli predvidjeti dijelove strojeva te kad je vrijeme da se određeni dio zamijeni jer je dosegao životni vijek.
Glavan je istaknuo kako Google uz AI smanjuje troškove hlađenja svojih servera za čak 40 posto. Ups, tvrtka za dostavu pošiljaka, pametnom optimizacijom za 100 milijuna milja smanjuje putovanje svojih vozila. Inače, doktori u svojem radu stvaraju oko 3,5 posto grešaka dok se uz korištenje umjetne inteligencije greške smanjuju na samo 0,5 posto; ovo je primjetno pri registriranju raka prilikom analize snimaka. Uz AI se u automobilskoj industriji razvoj prototipa smanjuje za 10 posto.
Na Huawei AI Summitu održan je zanimljiv okrugli stol s temom umjetne inteligencije. Svoje stavove sučelili su prethodni predavači, uz direktora i suosnivač startupa TRAKBAR Igora Švehla te moderatora Dragana Petrica iz informatičkog časopisa Bug. Istaknuto je kako u Hrvatskoj, prema provedenom istraživanju, tvrtke planiraju ulagati u AI kako bi se poboljšali i optimizirali proizvodni procesi te upravljalo velikim količinama podataka. U turizmu možemo očekivati primjenu AI tehnologije kako bi se mogle predvidjeti potrebe za nabavom robe. “AI as a Service“ bismo mogli vidjeti u skoroj budućnosti, uz slične tehnologije koje se obavljaju u oblaku. Hardver je nužan za rad umjetne inteligencije, ali podaci su ipak glavni. Trenutno Hrvatska, što se tiče primjene AI rješenja i robotizacije procesa, debelo zaostaje za ostatkom svijeta.
S obzirom da je organizator zagrebačkog AI Summita Huawei, na okruglom stolu dotaknuta je tema čipseta poput Huaweijevog Kirina 970 i novog 980 sa „sustavom na čipu“, a koji za rad koriste neuronske mreže – Kirin prepoznaje 500 scena i prilagođava parametre kamere, a za pet godina možemo očekivati da taj broj poraste na 1200 prepoznavanja.
Ne smijemo zaboraviti niti na regulativu koja će biti nužna kako bi se stvari pravilno postavile na noge. Sredinom 2019. godine očekuje se da EU donese regulatorne okvire za AI jer postoje i razna etička pitanja. AI će biti korisna tehnologija, ali je i potencijalno opasna. Iako svi pričaju o autonomnim vozilima, to je još uvijek nezrela tehnologija. Najviši nivo 5 mogao bi se ostvariti tek 2030. godine.
Za kraj vam ostavljamo zanimljiv pogled na tehnologiju i razmišljanje hoće li jednog dana, kada AI zaživi u raznim strojevima, biti moguć scenarij da se vaš hladnjak zaljubi u usisivač. Danas već postoje chat botovi koji su empatični i mogu prepoznati emocije ljudske osobe s kojom komuniciraju.
Kad AI zaživi u većini situacija u našem životu, hoćemo li živjeti u sadašnjosti ili non-stop u budućnosti jer će se stalno nešto predviđati kako bismo bili spremni za ono što će se dogoditi.
