Još prije nekoliko tjedana škola na daljinu činila se dalekim, gotovo nemogućim pothvatom, a danas je postala svakodnevicom svih hrvatskih učenika, učitelja i roditelja. Školu u oblaku detaljno objašnjava Nataša Sajko, prof. savjetnica
Prijelaz iz svakodnevne nastave uživo, licem u lice, u nastavu koja se u potpunosti odvija potpomognuta digitalnom tehnologijom odvio se brzo i neočekivano. Prošla je školska godina bila burna i obilježena edukacijom nastavnika za uvođenje kurikulumskoga pristupa učenju i poučavanju, raspravama o potrebi digitalizacije hrvatskoga obrazovanja.
Bilo je i riječi kako poučavanje proširiti uporabom digitalne tehnologije, ali nitko nije ni slutio da ćemo ovo proljeće sve stečene vještine morati odjednom primijeniti u samo jednom tjednu. Škole su u njemu mogle odabrati među nekoliko predloženih sustava za učenje na daljinu u koje se učenici mogu uključiti svojim AAI@Edu.hr identitetom, odnosno CARNetovom lozinkom, i tako je započela njihova odiseja u virtualnom svemiru.
Pitanje koje se postavlja logično je i potrebno: možemo li u nastavi na daljinu poučavati kao što smo u svojim učionicama? Koje su njezine prednosti, a koji su joj nedostatci?
Na početku ćemo opisati svrhu uporabe digitalne tehnologije u trima oblicima nastave: nastavi uživo, hibridnoj nastavi (blended learning) i nastavi na daljinu (remote learning). U nastavi uživo digitalna tehnologija služi kao zamjena za druge medije poput ploče, pisma, knjige, grafoprozirnice ili za proširenje njezinih mogućnosti multimedijskim videima ili interaktivnim prezentacijama. Umjesto klasične pošte služimo se Outlookom ili Gmailom. Umjesto na papirnate post-it papiriće svoje ideje lijepimo na virtualnoj ploči Lino ili Padlet. Umjesto u knjižnicu učenike pošaljemo na e-Lektire.
U hibridnoj nastavi digitalna tehnologija služi za dijeljenje digitaliziranih ili digitalnih materijala, odnosno njome se proširuje prostor učenja i suradnje izvan učionice. Učenici uče uživo licem u lice, ali i surađujući u virtualnim zajednicama. Recimo: učenici zbog pandemije COVID-a 19 ne mogu posjetiti knjižnicu NSK, ali mogu je obići u virtualnoj šetnji te prolistati i knjige koje inače nisu dostupne korisnicima zato što pripadaju zaštićenoj književnoj baštini, a zatim diskutiraju o viđenom na Teamsu.
Hibridna nastava omogućuje diferencijaciju i personalizaciju učenja ugradnjom jednostavnijih aplikacija za izradu sadržaja, komunikaciju i suradnju u složenije sustave osmišljene za učenje na daljinu. Uključuje već strukturirane tečajeve poput onih dostupnih na nacionalnom portalu za udaljeno učenje Nikola Tesla ili Courseri kao podršku izvedbenom kurikulumu i kao takva bila je već učestalo zastupljena u našim učionicama.
Nastava na daljinu osobit je oblik nastave u kojemu se cjelokupni proces učenja i poučavanja odvija isključivo pomoću digitalne tehnologije: od početnog planiranja ishoda učenja i odabira materijala do vrednovanja i završne refleksije, što je prikazano dijagramom, i zato ćemo se pozabaviti njezinim osobitostima opširnije. Važno je spomenuti i da nastavu na daljinu ne smijemo poistovjetiti s e-učenjem.
Kad se cjelokupni proces učenja i poučavanja odvija uz pomoć digitalne tehnologije, učenici i učitelji, a i roditelji, mogu surađivati i komunicirati u realnome vremenu, odnosno sinkrono, ali najčešće se ta komunikacija i suradnja odvija odgođeno, odnosno asinkrono. Stoga je važno da učitelji unaprijed definiraju ishode učenja i predvide vrijeme potrebno da učenici ostvare te ishode.
Dobro je imati na umu da je učenicima potrebno tri puta više vremena da ostvare zadatak nego učiteljima. Kad odredite poželjne rezultate učenja, započnite s pripremom materijala za učenje, imajući na umu i kako ćete te materijale upotrijebiti u aktivnostima učenja i poučavanja, kako ćete ih predstaviti učenicima i dalje o njima razgovarati ili poticati vršnjačku razmjenu ideja i istraživanje na osnovi početnoga materijala.
Nastava na daljinu ne završava dijeljenjem materijala za učenje, već njezinu bitnu sastavnicu čini rasprava o postignutim rezultatima učenja i na osnovi objektivnih mjerila vrednovanja. Unaprijed pripremljene rubrike za samovrednovanje i vršnjačko vrednovanje kao i zadatci objektivnoga tipa s ključevima za odgovore olakšavaju postizanje općeg dogovora što je važno naučiti. Za to su pogodni različiti digitalni alati (MS Forms, Quick Rubric, Quizizz, Socrative, Quizlet, Kahoot!).
Zadatci za formativno vrednovanje učenicima olakšavaju samoregulaciju učenja, a ona utječe na završnu ocjenu. U virtualnoj učionici učitelj je daleko više moderator učenja i učenikov mentor nego prenositelj znanja, on je i podrška u trenutcima kad učenik zapadne u krizu s učenjem ili se suočava s manjkom samopouzdanja. Svakodnevno potičite učenike na iznošenje svojih refleksija o učenju i samovrednovanje vlastitoga učenja, ali vašem poučavanju i mentoriranju. Za to su pogodni forumi, čavrljanja, ankete ili vruća pitanja recimo u Loomenu ili na Teamsu ili alati poput Poll Everyware.
Materijali za učenje trebaju biti jezgroviti, jasni i jednoznačni, ali poticajni i zanimljivi za samostalno učenje. Učenik pri radu s tim materijalima nema prilike uživo postavljati pitanja kojima može razjasniti moguće nerazumijevanje pa učitelj treba takve moguće nejasnoće predvidjeti.
Poželjno je da već u materijalima postavlja moguća početna pitanja koja će učenika usmjeriti na ključne ideje kojima će se baviti i potaknuti ga na aktivno traženje odgovora s pomoću pripremljenih materijala koji mogu biti snimljeni kao videolekcije, zbirke pripremljenih i smislom povezanih poveznica na sadržaje u digitalnom okružju (udžbeničke jedinice, članke u enciklopedijama, časopisima, poglavlja knjiga, književne tekstove, blogove, glazbene zapise, zvučne knjige, virtualne muzeje i galerije, snimke pokusa, televizijske emisije, filmove i sl.), interaktivne prezentacije, zvučne upute.
Takve zbirke dobro je pripremiti u digitalnim alatima kao što su OneDrive, Google Drive, Wakelet, SharePoint, Dropbox. Poveznice koje dijelimo s učenicima dobro je skratiti pomoću alata Bit.ly.
Pri oblikovanju materijala prilagodite veličinu i oblik slova, opise slika i videa prema načelima univerzalnoga dizajna, uz tekstovne prikaze uključite i zvučne zapise (što je osobito važno učenicima koji imaju poteškoće s procesiranjem napisanoga teksta) kao i multimedijske prikaze. Materijale treba pročistiti od nepotrebnih detalja i manje važnih podataka, a učenike pozvati na dodatno proučavanje izvora za proširivanje znanja i uvježbavanje vještina.
Za izradu materijala za učenje na daljinu prikladni su vrlo različiti digitalni alati pa videolekciju možete izraditi u najnovijem PowerPointu, koji možete izvesti u obliku videa, ili pak izraditi multimedijsku prezentaciju u Swayu koji omogućuje umetanje videa s YouTubea, snimanje zvučnih uputa, dodavanje fotografija s pomoću pametnih prijedloga prema Creative Commons licencama pogodnim za dijeljenje i njihovo grupiranje na različite vizualno privlačne načine koji omogućuju interaktivnosti (slaganje, dijaprojekcija).
Uz PowerPoint i Sway vrlo su pogodni i drugi alati za snimanje snimka zaslona kao što su Zoom, Screencast-o-Matic kojim možete snimiti i svoju Sway prezentaciju. Za dinamične prezentacije dobar je Prezi, a za ljubitelje animiranih prikaza PowToon. Online prezentacije mogu se izrađivati i u Adobe Sparku i Canvi, no ove alate preporučuje se koristiti za izrade infografika, postera i drugih grafičkih materijala kojima možete sažeti bitne informacije.
Veliku većinu materijala možete ugraditi u digitalnu bilježnicu izrađenu u aplikaciji OneNote koja se može zatim uključiti u razredni Teams ili pak je možete dijeliti s razredima kao bilježnicu za predmete (OneNote Class Notebook). Zahvaljujemo 8.a razredu I. osnovne škole Varaždin što su dopustili da snimimo njihov virtualni razred i razrednu bilježnicu.
Unutar bilježnice omogućeno je stvaranje sekcija i stranica koje se mogu izvesti kao zasebni listovi u Word ili PDF oblik, a moguće je i ograničavanje pristupa pojedinim stranicama, odnosno dijeljenje samo s nekim učenicima.
Digitalna bilježnica OneNote ima i svoje zasebne funkcionalnosti jer funkcionira kao bijeli list papira ili bijela ploča po kojoj se može pisati i rukopisno, olovkom ili pak s pomoću tipkovnice, a za učenike s disleksijom i disgrafijom možete promijeniti boju podloge kao i uključiti Immersive Reader, računalno generirano čitanje teksta u dvjema izvedbama: muškog i ženskog glasa.
Što se više njime budemo služili, to će i umjetna inteligencija bolje naučiti hrvatski! Izvrsno je što u digitalnoj bilježnici možemo snimiti zvučne upute uz pojedine zadatke kao i dodjeljivati emotikone, naljepnice s motivacijskim tekstovima koji imitiraju paraverbalnu i neverbalnu komunikaciju čiji se nedostatak najviše osjeća kad je u pitanju udaljeno učenje i nastava na daljinu.
Uz sadržaje koje učenik treba svladati svakako je potrebno pripremiti i materijale za provjeravanje razumijevanja te uvježbavanje vještina koji mogu biti predstavljeni kao studije slučaja, kvizovi, esejski zadatci, slike i videi s ugrađenim pitanjima, edukacijske igre i potrage za blagom ili informacijama.
Vrlo su pogodni za njihovu izradu: Microsoft Forms ili Google Forms u kojima se mogu izraditi kvizovi ili testovi, potraga za blagom, interaktivni listići izrađeni u Wizer.me u koji možemo uključiti i videomaterijal ili poveznice na vanjske sadržaje kao što su tekstovi, virtualne šetnje, zemljovidi, mogu se snimiti zvučne upute. Listić mogu služiti za uvježbavanje, ali i provjeru znanja, ako ograničite vrijeme pristupa materijalu. Lako se ugrađuje u digitalnu bilježnicu u OneNoteu što mu je dodatna prednost.
Aplikacija za izradu videozidova s kratkim videoporukama Flipgrid također je odlična za usmeno izražavanje i davanje usmenih odgovora na postavljena pitanja, a omogućuje i samoregulaciju učenja jer nastavnik može pripremiti rubriku za vrednovanje u samoj aplikaciji te tako učenika kvalitetno pripremiti za ocjenjivanje. Želite li unijeti malo više igre u svoje poučavanje proučite mogućnosti Minecrafta za obrazovanje i zadajte učenicima da se igraju gradeći rimsku kuriju ili tlocrt renesansnoga Dubrovnika. Jednostavniji alati za igrifikaciju, a ujedno i za provjeru znanja su Flippity za potrage pod lokotima ili za čarobni kotač.
Učenici i u virtualnom okružju mogu učiti samostalno, u paru ili grupi. Učenici su intuitivno skloni povezivati se i umreživati pa je poželjno iskoristiti tu njihovu sklonosti timskome radu i pri učenju i zadavati im složenije problemske i istraživačke zadatke koje će rješavati duže vrijeme, ali naravno uz podršku učitelja koji će im redovito tijekom predviđenog tjedna ili dva postavljati pitanja i tražiti da izvješćuju o napretku i izazovima s kojima se suočavaju tijekom rada na zadatku, povezati u manje skupine koje mogu raditi u skupinama i u virtualnom okružju.
Učenici mogu i sami sudjelovati u podjeli na skupine tako da uključite neki digitalni alat za slučajno raspoređivanje. Te skupine mogu biti i organizirane prema učenikovima sklonostima prema pojedinim zadatcima, prema njihovim prethodno iskazanim vještinama i znanjima, prema poznavanju tehnoloških pretpostavki.
U nastavi na daljinu preporučljivo je osmišljavati složenije sadržajne cjeline, teme, koje učenici svladavaju u koracima i podijeljeni u skupine, koji će se kombinirati s individualnim svladavanjem zadataka u kraćim vremenskim rokovima, osobito sad kad je velik broj korisnika prisiljen učiti, poučavati i surađivati na daljinu. Mnogi učenici ne mogu istovremeno pristupiti zadatcima, a i uče na različite načine, stoga digitalna tehnologija omogućuje individualizaciju i personalizaciju učenja.
Većina platformi za udaljeno učenje koje su predložene našim školama pri prelasku na novi oblik rada omogućuje pokretanje različitih foruma, diskusijskih grupa, zadavanje zadaća i njihovo objektivno vrednovanje prema rubrikama. Tu se osobito ističu Teams u kojemu se jednostavno formiraju timovi i pokreću čavrljanja u manjim skupinama, dijele datoteke, ugrađuju se videi, fotografije, kvizovi ili se izrađuju jednostavne ankete, a može se povezati i s digitalnom bilježnicom OneNote.
Nastavnik može pratiti aktivnost učenika u svakom timu prema ugrađenim analitikama učenja, održati kraći petominutni videopoziv tijekom kojeg može objasniti s kojem se temom započinju baviti kako će biti raspodijeljeni zadatci, koje ih videolekcije čekaju, kako će komunicirati u manjim timovima. Nastavnik može zadati zadatak pojedinačnim učenicima koji moraju izvršiti u dogovorenom vremenu i zatim ga ocijeniti prema rubrici koju je izradio. Neke zadatke može ocjenjivati samo računalo, a za esejske će morati upisati sam povratne informacije i vrednovati ih.
Slične mogućnosti dostupne su i u Loomenu, hrvatskoj inačici Moodlea. Uz zadaće koje se ocjenjuju individualno i prema rubrikama, tu su i različite diskusijske grupe, a komunikacija je moguća i ugradnjom videa, kvizova, igara poput vješala, wikija ili dodatnih datoteka. Učenici se nastavniku obraćaju i privatnim porukama kao i na forumima koji su osmišljeni za komunikaciju ili suradnju.
Društvena mreža Yammer također nudi sigurno okružje za suradnju i dijeljenje datoteka i poveznica, ali su njezine mogućnosti ugradnje različitih aplikacija ograničene te je potrebno uključiti i druge računalne aplikacije da bi nastava održala svoju kvalitetu.
U digitalnom svijetu postoje i zasebna pravila komunikacije i suradnje kojih se valja pridržavati. Poučite učenike netici, načinima oslovljavanja, uporabi velikih i malih slova, količini emotikona i sličica koje međusobno šalju te pravilima sigurnoga dijeljenja prikupljenih sadržaja. Unaprijed razmislite kako možete spriječiti vršnjačko nasilje u virtualnom svijetu, dodatnu izolaciju manje omiljenih ili introvertiranih učenika, nametljivost ekstrovertiranih i ujednačiti njihov zajednički rad u virtualnim zajednicama. Potaknute učenike da nastave i sa svojim slobodnim aktivnostima koje su voljeli u školi te ih povežite u zasebne grupe entuzijasta.
Veliki izazov rada u novim okolnostima upravljanje je svojim vremenom. Uspostavljanje pravila u virtualnom razrednom odjelu jednako je bitno kao i uživo, za neometan rad, ali i odmor učenika i učitelja. Učitelji trebaju svojim primjerenom učenicima pokazati da poštuju pravo na odmor i miran san te sve potrebne materijale s učenicima podijeliti za radnoga vremena, a učenici svoje zadatke i zadaće izvršavati u primjereno doba.
Dobro je učenike poučiti kako isključiti primanje raznoraznih obavijesti za slobodnoga vremena, ali i tako unaprijed podesiti postavke foruma i čavrljanja da i u ovom virtualnom životu zadržimo pravo na privatnost i svoje slobodno vrijeme. Prepoznavanje potreba i međusobno uvažavanje učitelja, učenika i roditelja omogućit će svima uspješan završetak školske godine. Nastava kakva je sad uspostavljena doista je izazovna i neki su stručnjaci naglasili da je treba bitno razdijeliti od e-učenja koje je uglavnom različito strukturirano i vođeno od nastave na daljinu da u budućnosti ostanu pozitivni digitalni tragovi i želja da se nastavi istraživati mogućnosti uporabe digitalne tehnologije u obrazovanju na svim razinama.
Suradnja u nastavi na daljinu omogućuje svima nama da pridonesemo izgradnji sigurnoga digitalnog društva i odgoju odgovornih digitalnih građana u budućnosti kad se konačno vratimo u svoje učionice obogaćeni novim znanjem o vrijednosti digitalne tehnologije za društvo u cijelosti, ali i naše potrebe da se njome služimo pravilno, odgovorno i kreativno.