Pošiljatelj poruke glumi kupca te pokušava zavarati primatelja poruke i navesti ga da klikne na lažnu poveznicu dostavljača
Prodajete li stvari preko oglasnika na internetu vjerojatno ćete dobiti poruku (možda ste već i dobili) u kojoj zainteresirani kupac želi kupiti vaša dječja kolica ili telefon iPhone. Poruke uglavnom dolaze preko instant servisa poput WhatsApp aplikacije.
U toj poruci potencijalni kupac piše da je zainteresiran za kupnju i da će dogovoriti dostavu, a vi samo trebate potvrditi tu narudžbu, sredstva stižu na vaš račun odmah nakon klika na link koji vodi do neke od kurirskih i poštanskih službi. Iz dostavne službe zatim bi vam se netko trebao javiti oko preuzimanja pošiljke.
Već je iz aviona vidljivo da se radi o prijevari, ali većina korisnika to neće primijetiti jer je sretna da će prodati svoj oglašeni proizvod, najčešće preko oglasnika Njuškalo. Pogledate li, vidjet ćete da je napisano kako će dostavu obaviti Hrvatska pošta. Da, tako piše u opisu linka, ali ispod je napisana i web adresa na koju link vodi, ukoliko ga pritisnete na ekranu svojeg telefona.
Konkretno, link je posta.hr-moneyget.com. Najprije ste uočili Hrvatska pošta te čeka se primanje sredstava, ali već i sam pogled na link govori da to nije Hrvatska pošta odnosno posta.hr. Nego neko drugo web odredište kod kojeg piše i neki dodatak. Web portal na kojem ovo čitate je Portofon.com, ali bilo tko može otvoriti i link poput Portofon.com-blabla.com. Trebali biste uočiti da to ipak nije Portofon.com.
Ukoliko kliknete na link koji vam je pošiljatelj poruke poslao, najvjerojatnije će se otvoriti stranica koja izgleda poput Hrvatske pošte. Ali, web stranica samo izgleda te može biti identična. To ipak nije posta.hr.
Odaberete li na toj stranici, ukoliko još niste shvatili da je lažna, pristanak na prodaju dobit ćete link na web stranicu banke. Ponovno na lažnu stranicu, a kreirane su lažne web stranice većine hrvatskih banaka. Vjerojatno vam i dalje ništa neće biti sumnjivo, ukoliko niste shvatili da je onaj prvi link bio lažan. Na toj lažnoj web stranici banke trebat ćete unijeti podatke za uplatu, a podaci koje ćete ostaviti će drugoj strani poslužiti u nekom od načina kako da dođu do vašeg novca.
Nekada su ovakve stvari obavljali botovi, koji su glumili zainteresirane kupce, ali na lošem hrvatskom jeziku, što vam treba biti prvi znak da je nešto sumnjivo. Zatim pogledajte i broj telefona s kojeg je poruka poslana – u ovom slučaju je s pozivnim brojem zemlje +380. Imamo i drugi slučaj, s pozivnim brojem zemlje +7. Dakle, osoba nije iz Hrvatske niti koristi hrvatski broj telefona.
Dakle, sve vam je pred nosom i trebali biste u prvoj sekundi primijetiti neke od znakova da je riječ o prijevari. Nemojte se zanijeti saznanjem da biste uskoro mogli prodati svoj predmet. Što je najzanimljivije, zainteresirani (sigurno) kupac se nije trudio niti pregovarati oko cijene, a znamo da je to u Hrvatskoj jedno od pravila – prilikom prodaje nekog proizvoda uvijek morate cijenu povećati za 10 do 20 posto kako biste mogli pregovarati oko cijene.